Članci

Danas je Jevrejski muzej, ovaj hram najstarija sinagoga u Bosni i Hercegovini. Sagradili su ga prvi sefardski doseljenici koji su stigli u Sarajevo nakon protjerivanja iz Španjolske i Portugala 1492. godine.

Kada je 1581. godine veliki vezir Sjavuš-paša došao u Sarajevo, lokalni predstavnici Uzvišene Porte zamolili su ga da odvoji Židove od ostatka stanovništva, jer su “palili previše vatri i pravili previše buke”. Syavush pasha je naredio izgradnju komunitarnog stambenog prostora za Židove, s dvorištem i sinagogom. Velika avlija (Sinagoga Starog hrama) nudila je četrdeset i šest spavaćih soba najsiromašnijim Židovima u gradu, dok je ostatak zajednice živio u ostalim mahalama (kvartovima) grada. Uživajući od tog trenutka u slobodi kretanja, Židovi u Sarajevu nikada, strogo govoreći, nisu živjeli u getima.

Srušena u požaru 1879. godine, Velika Avlija nikada nije obnovljena, s izuzetkom sinagoge. U njemu se danas nalazi mali Jevrejski muzej Sarajeva. Muzejska zbirka pruža vam uvid u život sarajevskih Židova, njihovu bogatu kulturu i tradiciju.

Sadrži razne kolekcije odjeće i vjerskih predmeta, od kojih neki potječu iz Španjolske. Jedna od njih je sarajevska Hagada, poznata iluminacija iz četrnaestog stoljeća, koja pripovijeda o razdvajanju Crvenog mora. U Bosnu su ga donijeli katalonski Židovi. Nakon mnogih iskušenja i nedaća, završio je svoj put u Sarajevu, gdje se čuva u Zemaljskom muzeju Republike.