Članci

Ova džamija se s pravom smatra najvažnijim arhitektonskim spomenikom iz vremena osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini. Džamija je izgrađena u sklopu vakufa (vakufa) koji je osnovao osmanski namjesnik Gazi Husrev beg, koji je Bosnom upravljao, manje-više neprekidno, od 1521. do svoje smrti 1541. godine. Bila je to prva džamija na svijetu koja je imala struju. 1898. Gazi Husrev-begova džamija je remek djelo osmanske arhitekture. Džamija je sagrađena 1531. godine kao vakuf (vakuf) Gazi Husref-bega koji je bio unuk Bajazita II. Dio svog bogatstva potrošio je na urbanizaciju Sarajeva. Begovu džamiju je u ranoromaničkom stilu sagradio projektant Adjem Esir Ali, iz Perzije. Džamija je građena od bosanskohercegovačkog kamena i tada nije imala fasadu.

Prvo što treba primijetiti su kameni stupovi i lukovi. Glavni ulaz je stiliziran arabeskama, ornamentima i pozlatom. Visina kupole je 26 metara, širina 13 metara i dužina 13 metara, tako da zgrada daje nevjerojatan dojam sklada. Unutrašnjost džamije je monumentalna i svečanog karaktera jer su zidovi ukrašeni arabeskama. Osim po veličini, ova džamija je jedinstvena jer je bila prva džamija na Balkanu koja je bila električno osvijetljena od 1898. godine.

Džamija je okružena ulicama i tek kada uđete u dvorište možete vidjeti ovaj prekrasni objekt jedinstvene veličine. U dvorištu se nalazi česma na kojoj se pije voda, a vjernici mogu uzeti „abdest“ (obred pranja ruku i nogu, prije molitve). Prvobitno je tu bio samo bunar za vodoopskrbu, a zatim je 1775. godine podignuta fontana koja je više puta obnavljana, s vremenom je izgubila svoj izvorni oblik.

Uz džamiju se nalaze dva turbeta - kameni mauzoleji; veći pripada Gaza Husref begu a manji njegovom prijatelju Murat begu. Turbeta su građena za života begova i danas posjetitelji ubacuju novčiće "za sreću" ili "posebne želje".

S lijeve strane dvorišta je „abdestshana“, a do nje je „muvekitha“ - „muvekit“ je osoba koja je određivala vrijeme prema suncu.

U blizini se nalazi medresa i vrlo bogata biblioteka sa knjigama na bosanskom, tri orijentalna i nekoliko evropskih jezika.

U haremu (dio dvorišta gdje su mezari) sahranjene su mnoge poznate ličnosti poput Alibeja Firdusa i Mehmeda Spaho.